Aluminijum je 1827. godine otkrio Friedrich Wöhler (Njemačka). Aluminijum (lat. – aluminium) je hemijski element sa simbolom Al i atomskim brojem 13. U periodnom sistemu elemenata spada u metale III glavne grupe. Aluminijum je srebrenasto-bijeli laki metal. On je treći najzastupljeniji element i najčešći metal u Zemljinoj kori.

Može se valjanjem razvući u tanku foliju. Otporan je prema oksidaciji na suncu, u vodi i u oksidirajućim kisjelinama, zbog stvaranja sloja zaštitnog oksida na površini. Aluminijum može redukovati većinu metala iz njihovog oksida.

Bakar je poznat od davnih vremena (~5000. godine prije Hrista). Ime mu dolazi od latinske riječi za ostrvo Kipar. Bakar je hemijski element sa simbolom Cu I atomskim brojem 29. Relativno je meki metal, može se dobro oblikovati i dosta je čvrst. Oko pola proizvodnje bakra upotrebljava se za izradu provodnika električne struje. Osim toga ubraja se i u metale za izradu kovanica. Kao slabo reaktivan teški metal, bakar spada u poluplemenite metale.

Olovo je srebrno-plav do modrikasto-siv sjajan metal, koji je na svježem prerezu vrlo sjajan. Ono je mekan i težak metal, ima nisko taljenje a mehanički je slabo. U poređenju sa drugim metalima, olovo je slab provodnik topline i elektriciteta. Olovo je nakon željeza i cinka najjeftiniji tehnički metal, ima vrlo široke primjene, jer ima nisko talište, mekan je i slabo provodi struju, ali je sve više istisnut zbog svoje otrovnosti. Najveću primjenu ima u proizvodnji akumulatora za motorna vozila.

Gvozdje je hemijski element koji u periodnom sastavu elemenata ima simbol Fe (latinski ferrum), atomskog broja 26. Gvožđe je najkorišteniji metal od svih metala i njegova proizvodnja čini 95% od ukupne svjetske proizvodnje metala. Razlog tome je kombinacija niske cijene i pogodnih fizičkih svojstava, zbog čega je željezo neizostavni materijal u automobilskoj industriji, brodogradnji kao i građevinarstvu.

Otpadni olovni akumulatori su glavni su izvor sekundarnog olova. Akumulatori koji nijesu više u upotrebi zbog istrošenosti ili tehničkog nedostatka postaju otpad. Zbog različitih štetnih elemenata , a posebno olova i kisjeline, opasni su za okolinu. Iskorišceni akumulatori zahtijevaju poseban tretman i nikako se ne smiju poistovjetiti sa običnim otpadom. Akumulatori sadrže u sebi veliki broj teških metala i toksičnih hemikalija, a njihovo nepravilno odlaganje na deponijama izaziva zagađenje zemljišta, vode, faune i flore. U akumulatorima se nalaze kadmijum, olovo ili živa koji se moraju odstraniti i upravo je zato pravilna reciklaža baterija izuzetno važna.

Mesing je legura bakra i cinka. U zavisnosti od njihove razmjere, svojstva mesinga se mijenjaju u velikom rasponu. Mesing se koristi u elektrotehnici, kao konstruktivni i ukrasni materijal, npr. za izradu muzičkih instrumenata. Najčešće je žute boje. Crvenkasta boja bakra gubi se sa povećanjem procenta cinka u leguri. Ima veću čvrstinu od bakra, reaguje na atmosferske uticaje. Primenjuje se u izradi limova, cijevi i žica.

Inox, prohrom, nerđajući čelik je čelik legiran u prvom redu hromom i niklom. Inox je moderan i atraktivan, higijenski i lako se čisti, otporan na koroziju, izdržljiv, dobar za održavanje, pogodan za proizvodnju i na kraju pozitivno orijentisan prema očuvanju prirode jer se u potpunosti reciklira.